Pčelinji vosak

Još od davnine postoje brojne uporabe pčelinjeg voska i još uvijek se koristi komercijalno za izradu finih svijeća, kozmetičkih i farmaceutskih preparata, kao i sredstva za lašćenje.

Pčele radilice određene starosti sintetiziraju šećere dobivene od meda u pčelinji vosak koji zatim izbacuju kroz žlijezde ispod svog zatka. To je bezbojna tekućina koja se stvrdanjava u prozirnu pločicu ili ljuske voska na ''voštanim zrcalima''. Svaka radilica ima četiri takva zrcala ispod zatka. Ljuske voska promjera su 3 mm i debljine 0.1 mm, a za izradu smo 1 g pčelinjeg voska treba oko 1100 takvih ljuskica.

Kad obilazite svoje pčele, s vremena na vrijeme ćete naići na mnoštvo njih međusobno priljepljenih u lancima između okvira. Te pčele proizvode vosak u toplini košnice. Za tu aktivnost ambijentalna temperatura u košnici mora biti 33-36°C.

Korištenje voska

Danas se u kozmetici i farmaceutici korisi oko 60 posto ukupne proizvodnje pčelinjeg voska. Koristi se i u mnogim sredstvima za čišćenje i sastavni je dio voskova za modeliranje.

Pčelinji vosak se koristi kao mirisno sredstvo za laštenje drva i kože.

Pčelinji vosak kao košnički proizvod

Pčelari moraju voditi računa o zamjeni crnog, starog saća u ciklusima od tri godine i dopustiti pčelama da razvuku novo saće kojim će ga zamijeniti. Topljenjem starog saća pčelari održavaju čistoću u košnici i proizvode vosak za prodaju ili ponovnu uporabu.

Pčelarske tvrtke mogu otkupljivati višak pčelinjeg voska i mnoge ga razmjenjuju za satnu osnovu - povoljan način za nabavu nove osnove. Pčelari koji koriste plastične okvire mogu ih uroniti u otopljeni vosak što potiče pčele da ga razvuku ili vrlo jednostavno izraditi svijeće uz pomoć uputa iz dobrog priručnika.

Pčelinji vosak se može proizvesti u različitim nijansama, od svijetle do tamne.

Pčelinji vosak s dodatkom zobenog brašna koristio se za izradu sapuna.

Stari voštani čepovi mogu se skupiti i upotrijebiti za izradu voska.

Topljenje voska

Postoji više načina topljenja voska, no hobistima je najbolji način izrada solarnog ekstraktora za vosak. To je jednostavna naprava u obliku velikog sanduka sa staklenim poklopcem. Stari vosak, bilo na okviru ili ne, stavite na pliticu u ekstraktoru i ostavite na otvorenome, a sanduk malo nategnite prema suncu. Staro saće se topi i cijedi kroz rešetku u fleksibilnu plastičnu posudu u sanduku. Napunjena posuda se uklanja, vosak se stvrdne i možete ga istresti kao komad čistog voska. Nakon toga ostaje staro saće, poznato kao voština, a sastoji se od čahura ličinki u kojima još ima voska. Taj preostali vosak se može izvaditi u parnom ekstraktoru, no mnogim pčelarima hobistima ta je oprema prilično skupa, pa oni koriste ostatke tog starog saća kao vrlo učinkovite upaljače koji ne dime.

Solarni ekstraktor voska je izolirani sanduk sa staklenim poklopcem koji se koristi za topljenje starog voska iz saća i čepova. Zatim se cijedi u plastične posude.