Pčelinji otrov

Otrov je vrlo složena tvar sastavljena od peptida, amina i enzima koji se razvijao milijunima godina kao obrana pčelama i pčelinjoj zajednici.

Pčelinji otrov je vjerojatno glavni razlog zašto se ljudi boje držati pčele. Pčele će upotrijebiti svoj žalac ako je ugroženo njihovo gnijezdo (vjerojatno još jedan razlog zašto rojevi ne bodu - nemaju svoje gnijezdo ili leglo koje treba braniti) ili ako se uspaniče.

Pčelinji žalac sadrži otrov i može se jasno vidjeti s bodljom na kraju. Ta se bodlja ne može izvaditi iz žrtve pa pčela ugiba nakon uboda.

Što uzrokuje bol i oteklinu?

Otrov može uzrokovati bol, trovanje pa čak i smrt kod alergičnih osoba. Taj otrov je bezbojna tekućina koja se može skupljati i sušiti u bijelu praškastu tvar. Glavni sastojak pčelinjeg otrova koji uzrokuje bol u kralješnjaka je toksin meltilin. On čini oko 50 posto suhe mase tog otrova i pomaže mu još jedan sastojak hijaluronidaza kojoa razgražuje stanične opne i pomaže širenje otrova. Histamin i određeni amini također mogu pridonijeti boli i svrabežu. Do trovanja može doći ako se dobije puno žalaca (obično 500-1500). U rijetkim slučajevima samo jedan ubod može izazvati anafilaktički šok u žrtve koji može uzrokovati smrt za samo nekoliko minuta.

Bilo bi dobro da svom liječniku kažete da ste pčelar i da dobijete recept za EpiPen, a to je mala šprica za samoinjekciju epinefrina koji vam može spasiti život ako zapadnete u anafilaktički šok. Svatko može postati osjetljiv na pčelinji otrov, pa iako je to rijetko, anafilaktički šok može ubiti čovjeka. Pčelarske tvrtke u mnogim zemljama obavezne su prema zdravstvenim i sigurnosnim propisima osigurati EpiPen svojim pčelarima u polju.

Pčelinji ubod blizu osjetljivog tkiva uzrokuje veliku oteklinu.

Ovaj pribor je jedan od mnogih koji se koristi u slučaju anafilaktičkog šoka zbog više pčelinjih uboda.

EpiPen sadrži adrenalin (epinefrin) i koristi se u jednostrukim dozama kad prijeti opasnost od anafilaktičkog šoka.

Upotreba otrova

Pčelinji otrov je izvor aktivnih sastojaka u farmaceutskoj industriji i koristi se u mnogim proizvodima u industriji lijekova, naročito u Europi. Ti proizvodi uključuju kreme, pomasti, masti ili injekcije za liječenje različitih ljudskih tegoba. U najnovije vrijeme se na temelju znanstvenih istraživanja toksin ekstrahiran iz pčelinjeg otrova počeo koristiti za ublažavanje simptoma bolesti kao što su mišićna distrofija, depresija i demencija.

Žena u Kini prima terapiju pčelinjim otrovom za reumu. Vjeruje se da ovaj otrov liječi bolesti kao što su psorijaza, artritis i visoki krvni tlak.

Skupljanje otrova

Pčelari mogu skupljati pčelinji otrov pomoću električnih naprava koje navode pčele da bodu u dodiru s njim. Okvir za skupljanje smješten je na ulazu u košnicu i povezan je s izvorom struje. Taj okvir je izrađen od drva ili plastike i sadrži žičanu rešetku kroz koju prolazi struja. Ispod te žičane rešetke nalazi se staklena ploča koja može biti prekrivena plastičnom ili gumenom opnom koja sprječava kontaminiranje otrova.

Kad pčele slete na poleteljku, dolaze u kontakt sa žičanom rešetkom i dobivaju lagani elektrošok i zatim ubadaju površinu ploče za skupljanje. Otrov se odlaže između stakla i zaštitnog materijala gdje se suši i kasnije struže. Opna kroz koju pčele bodu je odveć tanka da bi zadržala žalac pa ga pčela može izvući i dalje živjeti. Kao proizvođači matične mliječi, uspješni proizvođači otrova komercijalno surađuju s mnogim pčelarima.

Pčele se uzgajaju da pacijentima ubrizgavaju otrov, a nakon toga pčela ugiba.

Ovaj pčelar opskrbljuje pčelama za terapiju otrovom.

Što učiniti nakon uboda

Ubode li vas pčela, uz otrov ide uzbunjujući fermon koji će privući druge pčele koje će se ustremiti na isto mjesto i ponovo ubosti. Brzo se odmaknite. Izvadite žalac ostrugavši ga noktom, operite mjesto uboda sapunom i vodom pa stavite komadić leda što će smanjiti oteklinu i ublažiti bol.