Pčele i svijet prirode

Već tisućama godina pčele medarice imaju važnu ulogu u ekologiji zbog oprašivanja usijeva, pomoći u rasprostiranju biljnog sjemena i osiguravanja meda i voska za ljudsku upotrebu.

Neki od najstarijih pećinskih crteža pronađeni u Španjolskoj, a datiraju iz vremena 7000 godina stare ere, grafički ilustriraju ekspedicije u potrazi za medom. Još od tih drevnih vremena, preko starogrčkog i starorimskog razdoblja pa sve do današnjeg dana, ljudi su oduvijek tražili ili uzgajali pčele. Crteži na stijenama u Africi ukazuju na važnost pčela i meda za drevne ljude, a čak i danas u pojedinim plemenskim kulturama med se cijeni kao energetska hrana i još uvijek je glavno sredstvo za zaslađivanje.

Pčelar, gravura Edmunda Evansa, 1900 (litografija u boji) prikazuje i tradicionalne košnice i košnice pletare koje pčelar drži kako bi uhvatio roj koji visi na trešnjinoj grani.

Potraga za medom postupno se razvila u uzgoj pčela i arheolozi su u iskopinama na sjeveru Izraela otkrili dokaze o postojanju 3000 godina stare proizvodnje meda, uključujući i ostatke drevnih košnica, pčelinjeg voska i tvrde da su to najstarije pronađene netaknute pčelinje košnice.

Medovođa

Tijekom povijesti su se ljudi, ptice i životinje udružili u iskorištavanju pčela i njihovog meda. Kao jedan od ovih oblika takve suradnje pokazao se medovođa, ptica iz reda djetlovki. Hrani se prvenstveno sadržajima pčelinjih zajednica i pripada malobrojnim pticama koje mogu probaviti vosak. Medovođa ulazi u naselje košnice dok su pleče obamrle rano ujutro ili se hrani u napuštenim košnicama ili onima koje su pokrali ljudi ili velike životinje, prvenstveno medni jazavac.

Čovjek se spušta niz strmu liticu i skuplja saće iz gnijezda golemih pčela medarica (Apis dorsata) u Landrungu, Nepal. Uzimanjem saća uništava se gnijezdo.

Njezin naziv kazuje da ova ptica aktivno do košnica vodi ljude, medne jazavce i ponekoga grivastog pavijana. Pažnju privlaći krivudanjem, cvrkutanjem popraćenim cijukom ili pjevom. Poznavajući lokacije gnijezda u svom području, medovođaleti prema nastanjenoj košnici ili gnijezdu, a zatim se zaustavlja i ponovo doziva. Širi svoj rep tako da se sa obje strane vide bijele mrlje i skokovito leti na prečku pa je zbog toga još uočljiviji. 

Medni jazavac surađuje s medovođom pri pljačkanju košnica. On se hrani pčelinjim rojevima pa zbog toga u pčelinjacima uzrokuje velike štete.

Kad ljudi lovci na med stignu do pčelinjega gnijezda, onesposobe odrasle pčele dimom te izvlače saće. Nakon što uzmu veći dio meda, medovođa pojede ono što je preostalo. 

Pčele su nezamjenjive kao oprašivaći voćki kao što je limun.

Pčele i oprašivanje

Više od jedne trećine prehrambenih usjeva oprašuju pčele. Tako pridonose povećanju uroda u voćnjacima, vrtovima i poljima te istovremeno omogućavaju opstanak zdravim biljkama. Osim prehrambenih usjeva, pčele oprašuju i samoniklo cvijeće koje bi inače imalo poteškoća sa stvaranjem sjemenki. 

Veliki medovođa (Indivator indicator) sjedi uz saće u Natalu, Južna Afrika. Ova ptica diže veliku graju da bi ukazala na pristunost meda.

Pčela medarica ima jedinstven pribor za provođenje oprašivanja; zrnca peluda zalijepe se razgranate dlačice na tijelu i nogama tako da se trnjaljem o njušku tučka sljedećeg cvijeta peludna zrnca otruse i tako se provodi oplodnja oprašivanja. Budući da su pčele usredotočene na pašu s cvijetova iste vrste, to je oprašivanje učinkovito. A budući da nektar koji skupljaju potiče od cvijetova iste vrste u određeno vrijeme, med koji proizvode od toga nektara ima točno određen okus koji potiče od dotične biljke.