Znanost i istaživanje pčela

Svaka zemlja na ovom svijetu gdje ima pčelinjih zajednica ima i barem jedan labaratorij koji se bavi istraživanjem pčela i sve više raste javno zanimanje koje podupire takva istraživanja.

Pčele medarice su kukci koji se najviše istražuju. To je zato što su one ekonomski najvažniji kukac na svijetu i dok je njihova korisnost golema, njih ima sve manje. Teško je procijeniti važnost pčele medarice i u odnosu na globalno gospodarstvo i na globalnu  opskrbljenost hranom. Zbog tih se čimbenika za njihovo istraživanje ulaže milijarde funti, eura i dolara.

Proučavanje pčela

Zbog tako velikog zanimanja i državne ovisnosti o poljoprivrednom sektoru u cijelom svijetu, uvijek ima mjesta za nova istraživanja u brojnim laboratorijima. Postoji još jedan aspekt pčelarstva u kojemu mladi ljudi mogu napraviti karijeru ako se zainteresiraju i obrazuju u tom smjeru.

Zidovi pčelarskog laboratorija imaju obojene ulaze koji vode pčele prema tamo smještenim košnicama.

Košnice za parenje u sklopu Pčelarskog laboratorija sveučilišta Sussex, UK. Ovdje se provode istraživanja o svim aspektima medonosne pčele.

Znanost i budućnost

Proteklih nekoliko godina je međunarodni konzorcij istraživača objavio da je dovršeno sekvencioniranje cijeloga genoma - cijele DNK - pčele medarice. To je znanstvenicima otvorilo mnoge nove putove za istraživanja.

Jedan od primjera je korištenje pčelinjeg otrova. Na ovom blogu je već spomenuto medicinsko istraživanje ove tvari. Primjenom istraživačkih metoda visoke tehnologije i kompjuterskih modela, zajedno s genetskim pristupom, ubrzano je istraživanje na ublažavanju nekoliko bolesti u čovjeka,

Dolje je prikazan još jedan izvrstan primjer novijih istraživanja koji može koristiti stanju čovjekova organizma te pomoći uzgajivačima pčela da stvore bolje medonosne pčele.

U tom je istraživanju u epruvetama testirano antibakterijsko djelovanje medicinski vrijednog meda protiv bakterija uzročnika bolesti otpornih na antibiotike. Istraživači su razvili metodu za selektivno neutraliziranje poznatih antibakterijskih faktora u medu (kao  što je vodikov peroksid) i odrešivanje njihovih individualnih antibakterijskih doprinosa.

Izdvojili su protein zvani defenzin-1 koji je dio  imunosnog sustava pčele medarice i koji pčele dodaju medu. Nakon analize znanstvenici su zaključili da velika većina antibakterijskih svojstava meda prizilazi upravo iz tog proteina. Ta informacija ujedno osvjetljava unutarnji ustroj imunosnog sustava pčele medarice što može jednoga dana pomoći pčelarima u stvaranju zdravijih pčela medarica.

Ako vas zanima istraživanje pčela, ne oklijevajte. To je budućnost za znanstvenike i istraživače pčela medarica, njihovih osobina, njihova zdravlja u budućnosti  i korištenja njihovih proizvoda od strane čovjeka.

Apirasit pregledava košnice na istrađivačkoj farmi.

Australski med od manuke i leptospermuma posjeduje ULF (jedinstven faktor leptospermuma) aktivnost koja je ekvivalentna jedinstvenom faktoru manuke, ocjeni koju je dobio novozelandski med od manuke. Ocjena ULF je pokazatelj jačine i antibakterijskog djelovanja.

Nemojte se obeshrabriti

Jedan je znanstvenik u UK-u proučavao pčele te držao predavanja u školama i na fakultetima iako je bio opasno alergičan na pčelinji otrov pa teško da je ikad pristupio pčelama. Svaki zainteresirani znanstvenik može postati istraživač, čak i s jedinstvenim hendikepom. Budući da je od ključne  važnosti otkriti zašto pčele nestaju, u istraživanja se uključuje sve više znanstvenika.